Patološka anatomija - M

Patološka anatomija - M

Naziv predmeta PATOLOŠKA ANATOMIJA
Šifra predmeta Status predmeta semestar ECTS kredit Fond časova
osnovni V i VI 17 210 (5+3) (3+3)
Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije MEDICINE. Studije traju 12 semestara, 360 ECTS
Uslovljenost drugim predmetima: Anatomija, histologija, fiziologija, biohemija
Ciljevi izučavanja predmeta: Patološka anatomija je nauka koja se bavi proučavanjem funkcionalnih i morfoloških  promjena u organima koji su oboljeli. Cilj predmeta je da upozna studente sa karakteristikama morfoloških promjena na organima, a koje su bitne za dijagnostikovanje pojedinih bolesti. Patologija proučava promjene koje su nastale u tijelu kao posljedica bolesti ali i kao posljedica liječenja. Patološki se podaci mogu dalje upotrijebiti za određivanje liječenja, kao i za prognozu preživljavanja ili izlječenja (quo ad vitam, quo ad sanationem).
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Živka Eri - redovni profesor, Radoslav Gajanin – redovni profesor,Ljiljana Latinović - vanredni profesor, Slaviša Đuričić – docent, Aleksandra Salapura – docent, Božana Babić viši asistent, Ilija Baroš – asistent, Svetlana Tomašević  Pavlović – saradnik, Goran Čampara - saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Teorijska nastava, praktična nastava (makroskopske vježbe, obdukcije, histološke vježbe), seminari i konsultacije
Sadržaj predmeta
  I Nedjelja II Nedjelja III Nedjelja IV Nedjelja V Nedjelja VI Nedjelja VII Nedjelja VIII Nedjelja IX Nedjelja X Nedjelja XI  Nedjelja XII Nedjelja XIII Nedjelja XIV Nedjelja XV Nedjelja     XVI Nedjelja XVII Nedjelja XVIII Nedjelja XIX Nedjelja XX Nedjelja XXI Nedjelja XXII Nedjelja XXIII Nedjelja XXIV Nedjelja XXV Nedjelja XXVI Nedjelja XXVII Nedjelja XXVIII Nedjelja XXIX Nedjelja XXX Nedjelja OPŠTA PATOLOGIJA Uvodni dio Oštećenje ćelije, smrt ćelije i adaptacije, Akutno i hronično zapaljenje, Regeneracija i reparacija , Hemodinamski poremećaji, tromboza i šok, Bolesti imunološkog sistema, Patologija tumora (neoplazija), Genetske i pedijatrijske bolesti, Bolesti nastale kao posljedica djelovanja faktora sredine i nutritivne bolesti, Opšta patologija infektivnih bolesti, SPECIJALNA PATOLOGIJA Patologija krvnih sudova, Patologija srca, Patologija hematopoetskog i limfnog sistema, Seminari, Ovjera semestra, dopunska nastava, kolokvijum, seminari,   Patologija pluća 1, Patologija pluća 2, Patologija bubrega i mokraćnih puteva, Patologija usne šupljine Patologija gastrointestinalnog trakta, Patologija jetre i žučnih puteva, Patologija pankreasa, Patologija muškog genitalnog sistema, Patologija ženskog genitalnog sistema i dojke, Patologija endokrinog sistema, Patologija kostiju, zglobova, mišića i mekih tkiva, Patologija kože, Patologija nervnog sistema. Seminari, Završni ispit, ovjera semestra, upis ocjena, dopunska nastava, popravni ispitni rok,
Opterećenje studenata na predmetu
Nedeljno Broj sati: 17 h 40/60= 11,33 sata Struktura opterećenja: 4 sata predavanja i seminara 3 sata vježbi i seminara 4,33 sata samostalnog rada uključujući konsultacije U toku semestra Nastava i završni ispit: 11,33 h 30 nedelja = 339, 9 sati Neophodne pripreme (prije početka semestra): 4 h 11,33 = 45,32 sata Ukupno opterećenje za predmet: 17 h 30 = 510 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku uključujući i polaganje popravnog ispita: 124,78 sata Struktura opterećenja 339,9 sati(nastave)+ 45,32 sata(pripreme)+124,78sata (dopunski rad)
Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku  i praktičnu nastavu, da aktivno učestvuju u nastavi (priprema tematskih jedinica),  da polože dva kolokvijuma, da uspješno polože sve vježbe (praktični dio ispita).
Literatura: Robinsove osnove patologije – Internacionalno izdanje. Kumar V, Abbas AK, Fausto N. Osmo izdanje. beograd: Datastatus, 2010. Priručnik za patohistološke vježbe za studente medicine i stomatologije. R. Gajanin, I. Klem. Prvo izdanje. Banjaluka: D*S 2004.  
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Predispitne aktivnosti: Aktivnost na nastavi (praktičnoj i teorijskoj), seminari, praktični ispit, kolokvijum (dva kolokvijuma). Završni ispit: Pismeni ispit i usmeni ispit. Završna ocjena: se izvodi na osnovu osvojenog broja bodova na predispitnim aktivnostima i završnom ispitu.
Posebna naznaka za predmet:
Ime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radoslav Gajanin
Napomena:

Log in