Duvanska epidemija je jedna od najvećih javnozdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet do sada suočio, a ubija osam miliona ljudi godišnje. Gotovo sedam miliona smrtnih slučajeva je posljedica direktne upotrebe duvana i duvanskih proizvoda, dok je 1,2 miliona smrtnih slučajeva posljedica pasivnog pušenja odnosno izloženosti duvanskom dimu. Oko 80% ili 1,1 milijarda svih pušača živi u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama u kojima su posljedice pušenja najteže, odnosno učestalost obolijevanja i umiranja povezanih sa pušenjem najveća. Upotreba duvana doprinosi siromaštvu, jer se često dešava da novac neophodan za kupovinu osnovnih životnih namirnica bude preusmjeren za kupovinu cigareta. Ovakvo ponašanje je teško suzbiti, jer pušenje nije navika, kako se dugo smatralo, već zavisnost koja ima pogubno djelovanje na zdravlje.
Pušenje je u velikoj mjeri odgovorno za oboljevanje organa za disanje i značajan je faktor rizika za moždani udar. Ne treba zanemariti ni negativne posljedice koje pušenje ima na reproduktivno zdravlje muškaraca i žena. Kod muškaraca pušenje može izazvati impotenciju i neplodnost. Takođe, dokazano je da majke, koje su pušile u trudnoći, rađaju djecu manje porođajne težine, koja su pod većim rizikom obolijevanja od bronhitisa i astme.
Dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr Ranko Škrbić upozorava da je sve niža dob djece koja počinju sa konzumiranjem cigareta. Ali ono što zabrinjava su, kaže, elektronske cigarete kojima se unosi identična količina nikotina u krv kao i obične cigarete. Takođe broj pušača u svijetu opada ali kod nas, nažalost, raste.
Više informacija o 31. januaru, nacionalnom danu borbe protiv duvanskog dima možete dobiti u prilogu.