Svjetski dan bez duvanskog dima, 31. maj

Svake godine, 31. maja, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zajedno sa svojim članicama i partnerima obilježava Svjetski dan bez duvanskog dima, ističući najvažnije zdravstvene, ekonomske i druge rizike koji su povezani sa upotrebom duvana. Pušenje je vodeći preventabilni faktor oboljevanja i umiranja u svijetu i upravo zato svakog 31. maja zemlje širom svijeta zagovaraju donošenje učinkovitih politika za smanjenje potrošnje duvana i duvanskih proizvoda i povećanje svjesnosti o negativnim posljedicama koje upotreba duvana donosi.

Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana bez duvana glasi „Posvetite se prestanku“, a kampanja ima za cilj da osnaži 100 miliona korisnika u pokušaju da napuste duvan, stvaranjem mreža podrške i povećanjem pristupa uslugama koje dokazano pomažu u odvikavanju od pušenja.

Nikotin koji se nalazi u duvanu izaziva zavisnost. Ponašanje i emocionalne veze sa upotrebom duvana – poput cigarete uz kafu, žudnje za duvanom, osećaj tuge ili stresa – otežavaju odvikavanje od te navike. Uz profesionalnu podršku i usluge prestanka upotrebe cigareta, korisnici duvana udvostručuju šanse za uspešno odvikavanje. Takođe, razna istraživanja su pokazala da pušači imaju više šanse da razviju teži oblik bolesti KOVID – 19 u poređenju sa nepušačima, što je pokrenulo milione pušača  da napuste duvan. Ali bez odgovarajuće podrške, odvikavanje može biti veoma izazovno.

Trenutno preko 70% od 1,3 milijarde korisnika duvana širom sveta nema pristup alatima koji su  potrebni za uspešno napuštanje cigareta, a ovaj problem je posebno izražen u uslovima pandemije, kada je  fokus zdravstenih radnika u potpunosti usmjeren ka ovom problemu.

Neophodno je istaći da od jedne milijarde pušača u svijetu, više od 80% živi u zemljama sa niskim i srednjim dohotokom, gdje je i teret bolesti povezanih sa upotrebom duvana najveći. Rezultati brojnih studija ukazuju na obrnut odnos dohotka i prevalencije upotrebe duvana i povezanih posljedica, što dodatno utiče na izdatke u kućanstvu i za posljedicu ima osiromašenje velikog broja pušača i njihovih porodica.

Prestankom pušenja smanjuje se rizik umiranja od koronarnih bolesti srca, ali treba imati na umu da je starosna dob prestanka pušenja važan element koji utiče na izglede za preživljavanje.

Prepoznajući značaj programa odvikavanja od pušenja u Republici Srpskoj, ovaj program je građanima dostupan u ambulantama porodične medicine, gdje je moguće dobiti savjete u vezi sa prestankom pušenja.